Regionalna konferencija " Borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu"

Konferencija je poslužila kao platforma za uzajamnu razmjenu uočenih trendova i modaliteta, kao i razmjenu najboljih praksi i iskustava u cilju jačanja kapaciteta profesionalaca, a posebno u odgovoru na izazova koje nameće digitalno doba.

Učesnici konferencije su jednoglasno zaključili: trgovina ljudima i krijumčarenja migranata putem digitalnih platformi će zasigurno postati još izraženije i unosnije u narednim godinama. Kao primjer je navedena upotreba kripto valuta od strane krijumčarskih mreža koja već dopunjuje postojeće, tradicionalne modalitete plaćanja, kao što je Havala sistem i koja će zasigurno preuzeti i dominantiju ulogu u budućnosti. Kriminalne mreže iskorištavaju mogućnosti koje nudi onlajn okruženje i digitalna rješenja koja su već sveprisutna u modus operandi krijumčara migranata i trgovaca ljudima.

Konferencija je ključnim akterima također pružila priliku da razmijene informacije o dostupnim softverskim sistemima, alatima i digitalnoj forenzici u praćenju korištenja kripto valuta za trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata, kako bi proaktivno odgovorili na modus operandi mreža organizovanog kriminala koje se neprestano mijenjaju i prilagođavaju novim trendovima.

„Borba protiv trgovine ljudima u regionu trenutno bilježi niske stope identifikacije žrtava, posebno u mješovitim migracijskim tokovima. Stoga je potrebno poboljšati kapacitete kroz razvoj regionalnih indikatora trgovine ljudima koji se temelje na ruti, te naknadne i redovite obuke o njima, uključujući regionalne/zajedničke obuke“ istakao je g. Samir Rizvo, pomoćnik ministra sigurnosti i Državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudim u BiH. Dodao je da se digitalizacija ovih indikatora snažno preporučuje kako bi se unaprijedili postojeći digitalni alati razvijeni u BiH, a koji mogu služiti kao polazna tačka za njihov razvoj i korištenje u ostalim zemljama Zapadnog Balkana.

Pristup zasnovan na pravima i usmjeren na žrtve u kontekstu nacionalnih i regionalnih mehanizama upućivanja, također je bio u fokusu konferencije.  Ova načela i predanost ključnih aktera na Zapadnom Balkanu ponovljeni su u Skopljanskoj deklaraciji usvojenoj u okviru Ministarske konferencije o održivom upravljanju migracijama na Zapadnom Balkanu. Od najveće važnosti za suzbijanje ovih oblika teškog i organiziranog kriminala, koji predstavljaju teško kršenje temeljnih ljudskih prava je kontinuirana i koordinirana saradnja svih ključnih aktera na bilateralnom, regionalnom i međunarodnom nivou, kako bi se uspješno i proaktivno istraživale i procesuirale kriminalne mreže koje omogućuju krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima i imaju koristi od njih.

„Uočili smo da su veliki napori učinjeni u oblasti humanitarne pomoći i neposredne zaštite (...), ali sada je pravo vrijeme za prelazak na dugoročna rešenja kada su u pitanju migracije: povećana identifikacija ljudi po samom ulasku na teritoriju i identifikaciju onoga što bi bilo najbolje rješenje za njih na Zapadnom Balkanu, ali i šire, kao i u zemljama porijekla“, istakla je Laura Lungarotti, subregionalna koordinatorica IOM-a za Zapadni Balkan.

Konferenciju je organizovala Međunarodna organizacija za migracije (IOM), u okviru projekta „Zajedničke akcije Zapadnog Balkana protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima“ (WBJAST), uz podršku Ministarstva inostranih poslova Danske, a u saradnji sa projektom „Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu IPA 2019“ (CSC WB IPA 2019), koji podržava Evropska unija, njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj i Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije, koji sprovodi GIZ (The Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit Gmbh), zajedno sa Centrom za međunarodnu pravnu saradnju i Ministarstvom unutrašnjih poslova Italije.