Više od četrdeset pet učesnika, predstavnika javnih institucija, organizacija civilnog društva, domaćih i stranih stručnjaka, govorilo je o mjerama za adresiranje ranjivosti, provođenje istraga i otklanjanje posljedica trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije. Inspektori rada, policajci, preduzeća, organizacije civilnog društva, ali i osobe koje su preživjele trgovinu ljudima igraju važnu ulogu u borbi protiv trgovine ljudima koja može biti efikasna samo ako se smanji potražnja za jeftinom radnom snagom, nadgledaju rizični sektori, ako se žrtve otkrivaju i pruža im se podrška.
Slučaj SerbAz koji se dogodio 2010. godine poslužio je kao primjer da se uputi poziv nadležnim institucijama za poboljšanje pristupa pravdi i pravnim lijekovima za žrtve trgovine ljudima. Predstavljene su prakse Suda Bosne i Hercegovine i Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima trgovine ljudima i prisilnog rada.
"Nije samo 700 osoba oštećeno u ovom slučaju. Radi se o 700 oštećenih porodica našeg društva koje su pretrpjele posljedice. Potrebno je uspostaviti adekvatne mehanizme prevencije i zaštite kao osnovu djelovanja države", rekao je Marko Tamindžija, predsjednik Udruženja Novi početak. „Najbolji mehanizam za efikasno suprotstavljanje ovom problemu je uspostavljanje pune koordinacije i partnerskog odnosa između državnih institucija, organizacija civilnog društva i međunarodnih organizacija, a sve sa ciljem kako bi referalni mehanizam što bolje i efikasnije odreagovao na sve izazove sa kojima se susreće, počevši od identifikacije žrtava ovog oblika eksploatacije pa sve do u konačnici njihove potpune reintegracije u društvo“, poručila je Stanislava Tanić, šefica Ureda za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu navela je da je put ka osnaživanju žrtava trgovine ljudima kroz njihov pristup pravdi i pravnim lijekovima i naknada za štetu koju su pretrpjeli, te dodala „Zbog toga će Vijeće Evrope nastaviti usmjeravati svoje napore na jačanju pristupa žrtava pravdi i djelotvornim pravnim lijekovima, uključujući kompenzaciju. U ovom procesu, razmatranje perspektive žrtava i preživjelih je neophodno.”
„Trgovina ljudima je i dalje jedan od najozbiljnijih problema sa kojima se naša društva suočavaju. To je užasan zločin koji ostavlja posljedice na najugroženije članove društva. Nažalost, trgovina ljudima u svrhu radne eksploatacije je u porastu u mnogim evropskim zemljama. Želim izraziti svoje jasno očekivanje da će nova Strategija za suzbijanje trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini za period 2024-2027 biti uskoro usvojena i uspješno implementirana”, poručio je Nj.E. Olav Reinertsen, ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini.
Okrugli sto je organizovao projekat Vijeća Evrope “Jačanje akcije protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini” koji pruža podršku implementaciji Evropske konvencije o akciji protiv trgovine ljudima.